Blog

Ponedjeljak
31.
prosinac

Sretna Nova godina

  U noći uoči Nove godine išlo se „veselit“ po selu tj. čestitat Novo ljeto i novi početak godine. Čestitari bi najprije svratili u Kolač ili pod Sv. Antunom  nabrati maslinove grančice. S maslinovim granama prolazili su mjestom i kitili kućna vrata prijatelja i znanaca čestitiajući im Novu godinu. Kolendare je svatko želio čuti pred svojim kućnim vratima vidjevši u tom noćnom posjetu i znak priznanja.  Ovi običaji održali su se i dan danas.   Dobra večer, moj gosparu Večerašnji kolendaru! U  gospara našega pred dvore Pjevajmo , pjevajmo sve do zore!   Njesmo došli da prosimo Već da...

pročitaj više >
Nedjelja
30.
prosinac

Mantala - stara lastovska poslastica

Mantala se čini tako da se na sedan litar varenika doda kilo i 25 dek  muke od raži i stalno miješa da se ne bi učinile grudice. Kad se ova smjesa dobro izmješa doda se po kila izbruštulanih i nasječenih mjenduli. Onda se temu doda nastrugana kora jedne naranče, dva lemuna, jadan dek samjevene kanele, po deka klinčić, muškatnog orašića, korijandera i sve se miješa dok  se ne učini gusta masa. Ova se vruća masa ulije u drvenu kašetu, pokrivenu vlažnom krpom.  Nakon dva-tri dana mantala se izvadi iz kašete, izreže na bokune, obloži lišćen od lovorike i čuva na...

pročitaj više >
Četvrtak
27.
prosinac

Sveti Ivan apostol i evanđelist

  Danas slavimo blagdan svetog Ivana, apostola i evanđelista. Ivan je pisac četvrtog evanđelja, proročke knjige Otkrivenja i triju poslanica. Bio je jedini apostol koji je unatoč više pokušaja da ga se ubije, umro prirodnom smrću, a nadživio je sve apostole. Ivan na hebrejskom znači ‘Gospodin je milostiv’. Sveti Ivan je rođen u Betsaidi, u Galileji. Otac mu je Zebedej, a majka sveta Saloma. U početku je lovio ribu na Galilejskom moru, a potom ga je Isus pozvao da lovi ljude. Nalazi se, uz svetog Petra i svetog Jakova Starijega, svoga brata, u užoj skupini učenika, koju Isus u...

pročitaj više >
Srijeda
26.
prosinac

Kotenjata- stara lastovska poslastica

                         Uzme se jedna količina mrkatunj i isto toliko cukara, dva lemuna i lišća od lovorike. Stavi se po pota vode i pusti da provri. Onda se očišćene mrkatunje stavu u vrelu vodu i kuhaju toliko da se mogu propasirat u makinu za meso. Kad mrkatunje propasiramo, uzmemo cukar i zalijemo ga žmulen vode u kojoj su se kuhale mrkatunje. To se pomješa i kuha sve dok ne dobijemo otprilike gustoću meda. Pjena, koja se učini po vrhu treba skorlat . Onda se u tu masu uliju propasirane...

pročitaj više >
Utorak
25.
prosinac

SABATINA 2012 Panoramska vožnja brodom

Nakon dva radna dana organiziran je studijski obilazak vinogorja otoka Brača. U 10 i 30 počela je vožnja brodom uz obalu sa pogledom na Bračko vinogorje. Na brodu je organiziran domjenak uz zabavu. Svi sudionici nakon povratka obišli su podrum tvrtke Jako vino d.o.o. u zgradi Prve dalmatinske vinarske zadruge.  

pročitaj više >
Utorak
25.
prosinac

Stari Božićni običaji na otoku Lastovu

Počevši od Badnjeg dana do Vodokršća, slijedio je običaj za običajem: klanje svinja, unošenje badnjaka, badnja večer, ponoćka, božićno čestitanje, čestitanje Nove godine, blagoslov ognja, vode, blagoslov kuća. Neki od tih običaja održali su se i do danas. Na Badnju večer mladići su skupljaju take po selu i nosili ih isped crkve sv. Kuzme i Damjana na sred Dovca gdje su ih slagali na veliki stog . Potpaljeni badnjak dugo je u mrkloj noći osvijetljavao okolne zgrade i narod koji se oko njega zadržavao. Inače za Božić se ide obiteljski i zajedno na ponoćku. Idu čak i oni koji...

pročitaj više >
Srijeda
19.
prosinac

Sabatina 2012

Sabatina je međunarodna manifestacija vinogradara i vinara. Organizirana je 1991. godine kada su korčulanski vinogradari i vinari, te djelatnici Dalmacijavina Split i Zadružnog saveza Dalmacije, u vinariji Poljoprivredne zadruge Pošip iz Čare organizirali druženje povodom završetka berbe grožđa.Već sljedeće godine na otoku Lastovu u hotelu Solitudo organiziran je okrugli stol o lozi i vinu, te kušanje dalmatinskih vina, (osobito novih robnih marki te posebno prvi put Carskog vina Poljoprivredne zadruge Postup i Dalmacijavina).      Na ovoj Sabatini koja se smatra prvom uz vinogradare i vinare Dalmacije bili su nazočni i državni dužnosnici iz oblasti vinarstva. Ovaj festival kao...

pročitaj više >
Utorak
18.
prosinac

Sveti Luka na otoku Lastovu

Crkva se danas 18. listopada sa zahvalnošću prisjeća svetoga Luke evanđeliste bez čijeg truda ne bismo mogli čitati Evanđelje po Luki i Djela apostolska. O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Porjeklom Sirijac iz Antiohije, po zanimanju liječnik, sveti Luka je prilagodio svoj izričaj kako bi Radosna vijest bila što razumljivija svim kršćanima poganskog porjekla, kao što je i on sam bio. Iako nije bio učenik za vrijeme Isusovog boravka na zemlji, sveti Luka nam je svojim pisanim tragom prenio dragocjene poruke. Prema Muratorijevu kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za...

pročitaj više >
Utorak
18.
prosinac

Sveti Kuzma i Damjan zaštitnici otoka Lastova

Prema legendi Kuzma i Damjan bili su braća blizanci, arapskog podrijetla. Živjeli su u Maloj Aziji uz Kilikijsku obalu Egejskog mora. Po zanimanju bili su liječnici i vračevi te su besplatno liječili razne bolesnike i pripravljali lijekove, od kojih su ljudi čudesno ozdravljali. Iscjeljivali su bolesne, liječili potrebite, a novac koji su im htjeli dati bolesnici nisu primali, već su ga preporučili za siromašne i bolesne. Omiljeni su i u našim krajevima, posebice u Dalmaciji, često puta upravo kao zavjetni sveci. Sveti Kuzma i Damjan zaštitnici su i Lastova gdje im je posvećena župna crkva. Župna crkva  sagrađena je ili proširena u razdoblju...

pročitaj više >
Subota
15.
prosinac

"Srdjele" na ražanj

Izvorno je lastovsko jelo i specijalitet, iako ga svojataju i neki drugi dalmatinski otoci. Ovaj vrhunski, jedinstven i jednostavan način pečenja „srdjele“ na ražanj  spravljali su naši stari još od davnina te je oduvijek bila hrana ribara i težaka sa lastovskog škoja. Gore na slici vidimo našeg pokojnog djeda, Kolendu Kućarić  koji skupa sa svojim „neputom“ Petrom  Mihoč (sada nastanjen u Canadi- Vancouver Island) ljeta gospodnjeg 1955.  peče „srdjele“ na ražanj na jednom od lastovskih otočića. Na fotografiji dolje u boji vidimo njegovog unuka Nenada Šarić, vinara i drugog “neputa” Marina  Mihoč, (sada nastanjen u Canadi-Calgary) koji je nakon 31...

pročitaj više >