Blog

Dubrovačka je komuna pod mletačkim vrhovništvom svoje ustrojstvo i način rada i ponašanja regulirala statutom iz 1272. godine. U XV. Poglavlju I. knjge toga zakonika stoji zapisano:

 

              U ime gospodina našega Isusa Krista, Amen.

              Ovo je knjiga odredaba i običaja Zajednice i općine otoka Lastova sačinjena i utvrđena za sve stanovnike Zajednice ovog otoka na javnom narodnom zboru za vrijeme gospara Blaža Sorenta,  kneza spomenutog otoka, u ime časnog i mudrog muža gospara Bartula Gradeniga prečasnog dubrovačkog kneza.

            Ove su odredbe i običaji bili odobreni i potvrđeni spomenutoj Zajednici i lastovskoj općini od    prije spomenutog gospara Bartula, kneza.

            Godine gospodnje 1310., osme indikcije, dana desetoga, mjeseca siječnja.

 

GLAVA I.  O U bojstvu

Određujemo i nalažemo da svaki onaj koji počini ubojstvo, mora biti osuđen na smrt i pogubljen ukoliko zakonski ne dokaže da je to učinio u samoobrani; kad bi taj ubojica pobjegao i umakao, neka mu trajno bude zabranjen povratak na otok Lastovo i u krugu svojih; sva pokretna i nepokretna imovina tog ubojice neka pripadne njegovim potomcima , osim ako bi nekome pripalo koje pravo nad tim dobrima;ukoliko pak ubojica ne bi imao potomstva, neka ta dobra pripadnu najbližem srodniku ubojice.

 

GLAVA II.  O povredama bez smrtnog ishoda

Nalažemo i određujemo da svak ionaj  koji povrijedi drugog mačem, nožem, željeznom toljagom, kamenom ili drugim oružjem pa potekne krv, ali bez smrtnog ishoda, mora za kaznu svaki put platiti pet perpera općini Lastova; k tome je dužan platiti i troškove liječenja onome koga je ranio i nadoknaditi mu štetu nastalu kao poslijedica ranjavanja; tko drugog povrijedi pesnicim ili šakom po obrazu pa potekne krv iz nosa, dužan je za kaznu platiti 12 groša spomenutoj općini.

 

GLAVA III.  Oozljeđivanju rukom

Isto tako tko ozlijedi drugoga šakom, pesnicom,štapom, kamenom bez da potekne krv i tko povuče drugoga za kosu, dužan je za kaznu, svaki put, platiti navedenoj općini 18 groša.

 

GLAVA IV.  O vrijeđanju riječima

Nalažemo i određujemo da svaka osoba koja riječima uvrijedi drugu osobu,ukoliko ova ne odgovori uvredom, dužna je za kaznu platiti općini šest groša; ali, ako uvrijeđena osoba odgovori vrijeđanjem, tada su obe dužne platiti općini po šest groša.

 

GLAVA V.  O uvredi službenika

Isto tako tko nanese uvredu nekom službeniku općine Lastovo dužan je svaki put platiti općini 12 griša kazne. Ako pak neki službenik počne vrijeđati drugoga dužan je i on platiti općini Lastova 12 groša kazne.

 

GLAVA VI.  O nasilju

Nalažemo i određujemo da nitko ne smije drugome oteti ili oduzeti bilo što nasilno preko njegove volje; ako tko bude suprotno radio neka je dužan platiti općini šest groša kazne.

 

GLAVA VII.  O krađi životinja

Nalažemo i odeđujemo, ako netko pronevjerom ili prijevarom potajno ili nasilno uze ili otme drugoj osbi na spomenutom otoku vola,kravu ili koju drugu životinju, jednu ili više njih, pa to blago proda da ili proda drugome, dužan je svaki put za kaznu platiti općini deset perpera, a gospodaru stoke i nadoknaditi štetu.Povrh te kazne neka knez Lastova u sporazumu sa sucima i zborom ima slobodu i pravo narediti protjerivanje prekršitelja s otoka. Ono što je naprijed rečeno za krađu životinja, to isto vrijedi i za krađu lađe i broda.

 

GLAVA VIII.  Još o krađi životinja

Nalažemo i određujemo da svatko tko ukrade ovcu, janca, kozlića, brava, ovna ili jarca mora platiti po grlu četverostruko, računajući za ovcu, kozu, ovna i brava po četiri groša, a za janjca i kozlića po dva groša te da se od ove globe gospodaru stoke nadoknadi šteta, a od ostatka da se jedna trećina dade općini Lastovo, druga trećina gospodaru ukradene stoke, a treća trećina čuvarima ako se put njh bude saznala istina o krađi.

 

GLAVA IX.  Još o krađi

Isto tako nalažemo i određujemo ako tko na spomenutoj otoku ukrade bilo što drugoj osobi, mora platiti za svaku ukradenu stvar četverostruko više.

 

GLAVA X.  Još o krađi krava

Isto tako nalažemo i određujemo; ako tko na spomenutom otoku ukrade koju kravu dužan ju je platiti červerostruko s tim da se svaka krava ima računati po dva perpera. Ako je krava mlađa od godinu dana tada je treba računati po deset groša i obeštećenje za takve krave neka bude kako je prethodno rečeno za druge životije.

 

GLAVA XI.  O krađi volova

Isto tako nalažemo i određujemo; ako tko ukrade jednog ili više volova dužan je platiti za svakog dvostruko, a taj vol ili volovi neka se procijene na onoliko za koliko se vlasnik volova bude zakleo (da vrijede). I obeščačenje za njih neka se obračuna onako kako je prethodno rečeno za druge životinje.

 

GLAVA XII.  O ispravi za miraz ili darovnicu

Nalažemo i određujemo da svatko tko bude prodavao, darivao ili davao u prćiju zemlju,vinograd, kuću ili neku drugu nepokretnu imovinu mora tu prodaju, darivanje ili prćiju izvršiti notarskom ispravom. A ona prodaja, ono darivanje ili miraz koji bude obavljeno bez notarske isprave, neka bude bezvrijedno.

 

GLAVA XIII.  O braći i sestrama

Određujemo i nalažemo da tko bude udavao svoju kćerku, jednu ili više njih s mirazom odnosno prćijom a u tom mirazu ili prćiji bude sastavljena notarska isprava, da ta kćer ili kćeri ne mogu ništa više tražiti od očeve ili majčine imovine, već moraju biti zadovoljne svojim mirazom odnosno prćijom. Ako nakon očeve smrti ostane jedna ili više neudanih kćeri a bude i sinova tog oca, pa ti sinovi ne budu htjeli udati tu kćer ili kćeri, neka imaju pravo zatražiti i dobiti svoj dio od očeve imovine i to u jednakoj mjeri kao i svaki sin.

 

GLAVA XIV.  O udovici

Određujemo i nalažemo ako netko koji je imao ženu umre, a ta se žena nakon muževljeve smrti želi preudati, da one ne može uzeti ni sa sobom odnjeti  od imovine pokojnog muža, osim onog što je tom pokojnom mužu donjela u miraz odnosno u prćiju. Ako hoće ostati vjerna postelji pokojnog muža, tada neka posjeduje sva njegova dobra dok se ne bude preudala.

 

GLAVA XV.  O silovanoj ženi

Nalažemo i određujemo, bode li neki muškarac na tom otoku silovao neku ženu, koja ima oca ili majku, i bude li je obljubio, ukoliko otac ili majka pristanu nju dati za ženu i budu se sa tim čovijekom sporazumjeli, da mora ženu koju je silovao uzeti za ženu i neka ga ne stigne druga kazna. U slučaju da otac ili majka te djevojke ne bi htjeli (njemu) dati ženu ili se ne bi mogli nagoditi s tim napasnikom, tada sva dobra koja po bilo kojoj osnovi njemu pripadaju moraju pripasti toj djevojci koja je silovana, a on neka bude prognan s otoka Lastova.

 

GLAVAXVI.  O očevoj i majčinoj vlasti nad djecom

Nalažemo i određujemo da sin, bio on oženjen ili ne, dok mu je otac živ, ili ako njega nema, dok mu je majka živa, ne može tražiti nikakav dio bez očeveprivole, odnosno majčine ako mu je otac nije živ. Ako otac ili majka odluče dati dio svog imanja oženjenom ili neoženjenom sinu, sin je dužan taj dio prihvatiti. Ako su pak otac ili majka primili prćiju od žene svog sina, dužni su tu pirćiju pustiti i predati sinu, ako ga otjeraju od kuće.

 

GLAVA XVII.  O ispaši na velikom lastovskom otoku

Nalažemo i određujemo da sva pasišta otoka Lastova moraju biti zajednička svim stanovnicima otoka, osim ako netko ima zemlju ili vinograd svoje očevine koje obrađuje, tada neka njemu pripadaju i njegovim potomcima. I neka nitko ne može na tom obrađenom zemljištu sjeći drva i odnositi šumu bez odobrenja vlasnika tog imanja pod prijetnjom od šest perpera kazne za svakog pojedinca i za svaki izvršen prekršaj, a šteta koja bi sječom bila nanjeta tom imanju mora biti procijenjena i nadoknađena vlasniku zemjišta.

 

GLAVA XVIII.  O vinogradima i o zabrani ispaši u njima

Nalažemo i određujemo da nitko ne smije pasti blago po vinogradima spomenutog otoka iz bilo kojeg razloga pod prijetnjom od tri groša kazne za svaki počinjeni prekršaj, i da mora vlasniku tog vinograda nadoknaditi štetu koja treba biti procijenjena od čestitih ljudi, izabranih od kneza i njegova (sudskog) vijeća.

 

GLAVA XIX. Olastovskim otočićima (škojima)

Nalažemo i određujemo da nitko ne smije orati, sijati ni pasti blago na škojima koji pripadaju spomenutom otoku pod prijetnjom od pet perpera kazne zua svaki put; i ti škoji trebaju stavljeni i dati na dražbu, pa onaj koji te škoje dobije na dražbi nekoa može na njih bez ikakve kazne i brati i sijati i pasti stoku. Ta dražba mora biti odeđena i održana samo od sudskog vijeća i dražbovanje mora trajati najmanje osam dana, a tek nakon osam dana može se dosuditi. I nitko ne može ništa sijeći na tim škojima ni pobrati masline osim onih kojima će spomenuti škoji biti dodjeljeni na dražbi, jer će biti primjenjene gore spomenute kazne.

 

GLAVA XX.  Da suci ne smiju jesti i piti s onima kojima se spore

Nalažemo i određujemo da nijedan sudac ne smije jesti i piti na bilo kojem mjestu s nekim tko se spori pred ovim sudom sve vrijeme dok traje taj spor i to pod prijetnjom od šest groša za suce i šest groša za onog tko se spori.

 

GLAVA XXI.  O mogućnosti žalbe na gospara dubrovačkog kneza

Određujemo i nalažemo da ako bi tko pred knezom i sucima Lastova bio optužen za kakvo krivično djelo, da ta optužena osoba može uložiti priziv na gospara kneza u Dubrovniku, doći kod tog gospara kneza da bi on presudio u tom predmetu.Presuda koja bude u tom predmetu izrečena od gospara kneza u Dubrovniku, neka bude konačna i mora biti primljena i od strane lastovskog kneza, od sudaca i od općine Lastovo.Novčana kazna koja će proizaći na osnovu te presude neka pripadne lastovskoj općini.

 

GLAVA XXII. O novčanoj nagradi i roku službe sudaca

Nalažemo i određujemo da oni koji budu izabrani da vrše službu na navedenom otoku, moraju u toj službi biti od jednog blagdana sv. Mihovila do drugogblagdana sv. Mihovila, i neka dobiju za svaki perper izrečene kazne devet folara i ništa poviše toga ne smiju dobiti ni za krivičnu ili koju drugu presudu, ni za što drugo.

 

GLAVA XXIII.  O svijedocima

Nalažemo i određujemo da u svim krivičnim parnicama, u sporovima zbog dugova kao i svim ostalim sporovima moraju biti dva valjana svijedoka. U sporovima oko nekretnina ti svijedoco moraju biti predloženi od obiju strana ili barem od jedne strake,jer u protivnom svijedočenje u sporu oko nekretnina neće vrijediti ništa.

 

GLAVA XXIV.  Još o svijedocima

Isto tako nalažemo i određujemo da ne mogu na sudu svijedočiti otac za sina, ni sin za oca, ni brat za brata, ni šurjak (kunjado) za šurjaka, ni tast za zeta, ni zet za tasta,ni prvi rođak za prvog rođaka.

 

GLAVA XXV.  Još o svijedocima

Isto tako nalažemo i određujemo da za bilo koju stvar i u bilo kojem sporu među stanovnicima Lastova mogu svijedočiti samo Lastovci i oni koji su oženjeni i žive na ženinu imanju na Lastovu, dok svjedočenje stranaca u sporovima među Lastovcima neka bude bezvrijedno.

 

GLAVA XXVI.  Da lastovski knez ne može kupovati nekretninu na otoku

Određujemo i nalažemo da onaj koji bude lastovskim knezom ne može na spomenutom otoku kupiti ni kuću, ni vinograde ni bilo koju drugu nekretninu nego samo ono što mu je potrebno za prehranu i prehranu njegove obitelji.

 

GLAVA XXVII.   O prodaji nekretnina

Nalažemo i određujemo ako bi tko imao namjeru prodati kuću, zemlju, vinograd ili koju drugu nekretninu, a s kupcem je ugovorio i prodajnu cijenu, mora se to putem izvikivača oglasiti na javnom mjestu spomenutog otoka.Ako bi tko imao što prigovoriti toj prodaji ili nešto tražiti, mora prigovor uložiti u roku od osam dana ako je na otoku, a u roku od mjesec dana ako za vrijeme oglašavanja nije bio na Lastovu,i nakon tih rokova neka se  prigovor na tu prodaju ne uzima u obzir, već neka se o njoj sačini notarska isprava. Ako se koja prodaja izvrši mimo ove naredbe, neka bude bezvrijedna.

 

GLAVA XXVIII.

Isto tako nalažemo i određujemo da sve prodaje, darivanja, ugovori i sporazumi koji se pronađu da su zapisani u knjizi kancelarije lastovske općine budu zakoniti i punovrijedni.

 

GLAVA XXIX.

Isto tako nalažemo i određujemo da sve isprave koje napišu svećenici (notari) koji bude na Lastovu i na koje lastovski knez bude stavio potpis budu zakonite i punovrijedne (valjane i čvrste).

GLAVA XXX.

Isto tako nalažemo da nitko ne smije dati prčiju, odnosno miraz bez isprave izdate od notara ili lastovskog svećenika, i na toj ispravi o mirazu, sačinjenog od lastovskog svećenika knez se mora vlastoručno potpisati, a tko suprotno ovoj odredbi dade prćiju ili miraz, neka to bude bezvrijedno.