Blog

Počevši od Badnjeg dana do Vodokršća, slijedio je običaj za običajem: klanje svinja, unošenje badnjaka, badnja večer, ponoćka, božićno čestitanje, čestitanje Nove godine, blagoslov ognja, vode, blagoslov kuća. Neki od tih običaja održali su se i do danas.

Na Badnju večer mladići su skupljaju take po selu i nosili ih isped crkve sv. Kuzme i Damjana na sred Dovca gdje su ih slagali na veliki stog . Potpaljeni badnjak dugo je u mrkloj noći osvijetljavao okolne zgrade i narod koji se oko njega zadržavao. Inače za Božić se ide obiteljski i zajedno na ponoćku. Idu čak i oni koji cijele godine nisu išli u crkvu. Poslije ponoćke, grupe čestitara na čelu sa harmonikom idu po selu „veselit“ odnosno čestitat Božić. Posjećivali su prijatelje i znance, pogotovo kuće u kojima se nalazila djevojka ili simpatija nekog od čestitara. Ispred vrata od kuće, čestitari su pjevali kolendarsku pjesmu:

 

Dobra večer, moj gosparu

Večerašnji kolendaru!

U  gospara našega pred dvore

Pjevajmo , pjevajmo sve do zore!

 

Njesmo došli da prosimo

Već da dvore veselimo!

U gospara našega ….

 

Došli smo vas pohoditi

Vaše dvore veseliti!

U gospara našega…

 

Otvorite škafetine

Izvadite biškotine!

U gospara našega…

 

Oli limun, ol naranču

Za ne povrć staru užancu!

U gospara našega…

 

Sanaturu rozolina,

A družini dobra vina!

U gospara našega…

 

Sad nam vrata otvorite

I u dvore nas primite!

U gospara našega …

 

Ako nećeš otvoriti….

 

Ova se pjesma pjevala i na Staru godinu do ponoći, obogaćena drugim kiticama.

 

Na Božić djeca su poslije objeda obilazila u prvom redu rodbinu i kumove , a potom i ostale mještane, a za uzvrat su bila nagrađivana suhim smokvama, orasima, mjendulima, jabukama, skalicama, prklama, rjeđe novcem.