Blog

S radošću se sjećam dana kada smo sestra,brat i ja  bili spremni za krevet jer je tu noć dolazila sveta Luce. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na sv. Nikolu, već na blagdan sv. Lucije. U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi nas slatkiši i suho voće: orasi, mjenduli, suhe smokve,  naranče…

Sv. Lucija  zaštitnica je vida, krojača i kovača, a u novije vrijeme i električara. Spomendan sv. Lucije, mučenice je 13. prosinca, što znači usred došašća. Kako joj ime dolazi od latinske riječi lux, lucis i znači svjetlo, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla.

Živjela je u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana. Bila je iz bogate porodice i bila je zaručena. Jednom je hodočastila grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje za svoju bolesnu majku. Tada joj se ukazala mučenica Agata i predvidjela joj vrlo skoru mučeničku smrt. Odmah po povratku u Siracusu je otkazala zaruke i podjelila sav svoj imetak siromasima. Uvrijeđeni zaručnik ju je prijavio vlastima sa optužbom da je kršćanka. Takva optužba, po Dioklecijanovim zakonima koji je proganjao kršćane, je bila smrtno opasna. Zatvorili su je u tamnicu, mučili su je poljevajući je vrelom smolom i vrelim uljem, ali svoju vjeru nije zatajila. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave. Prije toga uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kršćana. Njeno predviđanje se vrlo brzo ostvarilo. Svetu Luciju su počeli štovati već u 5. stoljeću i vrlo brzo su je štovali u svom zapadnom kršćanskom svijetu. U narodu je sirakuška djevica vrlo poštovana. U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti je Sveta Lucija zaštitnica vida i vrlo često je prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu.

Uz blagdan sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti. Tako, ako nije ranije, 13. prosinca sije se pšenica, a prema visini biljke izrasle do Božića predviđa se urod sljedeće godine. Običaj sijanja pšenice, vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

U čast ovoj svetici sagrađena je i jedna od mnogobrojnih crkvica na otoku Lastovu. Početkom 16. stoljeća bratovština sv.Lucije izgradila je crkvicu na vrhu brežuljka iznad Dovca  i posvetila je svojoj zaštitnici čije je štovanje bilo vrlo rašireno po Dalmaciji pa i u samom Lastovu. Zbog topografski pogodna položaja na istoimenom brežuljku, crkvica je tijekom stoljeća osim kao sakralni objekt,poslužila i kao osmatračnica, utvrda i električna centrala. Prema sačuvanoj fotografiji iz 1932. godine vidi se da je crkvica imala preslicu, okruglasti prozorčić na pročelju i polukružnu apsidu. Bezobzirni postupci raznih osvajača ne iznenađuju, ali više nas boli naša ravnodušnost. Restauracijom crkvice i sadnjom nekoliko čempresa naselje bi dobilo u najmanju ruku pitomiji izgled, i mjesto gdje bi se misnim slavljem proslavljao blagdan sv. Lucije, čije ime nose mnoge žene s našeg predivnog otoka.

Danas je imendan i našoj majci i baki Luciji koja nam je uvijek bila potpora i pomoć u podizanju i obrađivanju vinograda te obnovi podruma pa joj od srca želimo sretan i radostan imendan.

Također, svim slavljenicama i slavljenicima na otoku Lastovu, diljem Lijepe naše i čitavog svijeta čestitamo sretan imendan i želimo im sve najljepše uz čašu dobrih  vina Šarić, „Živili“.