Blog

Crkva se danas 18. listopada sa zahvalnošću prisjeća svetoga Luke evanđeliste bez čijeg truda ne bismo mogli čitati Evanđelje po Luki i Djela apostolska. O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Porjeklom Sirijac iz Antiohije, po zanimanju liječnik, sveti Luka je prilagodio svoj izričaj kako bi Radosna vijest bila što razumljivija svim kršćanima poganskog porjekla, kao što je i on sam bio. Iako nije bio učenik za vrijeme Isusovog boravka na zemlji, sveti Luka nam je svojim pisanim tragom prenio dragocjene poruke. Prema Muratorijevu kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za njegova života na zemlji. Pavlove poslanice te Djela apostolska pokazuju da je bio pratilac i učenik svetoga Pavla

Stara predaja drži da je sveti Luka naslikao prve ikone, te mnogi prikazi Bogorodice koji se danas časte u raznim svetištima pripadaju toj tradicionalnoj predaji. Najpoznatija od tih ikona svakako je Carigradska Bogorodica koja je između 8. i 9. stoljeća prenijeta u Padovu, te se i ona čuva u bazilici svete Justine. Među slikama koje se pripisuju svetom Luki pripada primjerice i slika Majke Milosti na Trsatu u Rijeci.

Crkva ga u svetom bogoslužju slavi kao mučenika i za njegov blagdan upotrebljava liturgijsko ruho crvene boje. Zaštitnik je: liječnika, kirurga, umjetnika, slikara, kipara, pisara, zlatara, mesara, neoženjenih muškaraca, izrađivača stakla i čipke. Na slikama uz sv. Luku ikonografi često prikazuju glavu bika, što je postao njegov prepoznatljiv simbol.

Na otoku Lastovu crkvica svetog Luke sagrađena je na visoravni nasuprot Soznja, uz stari put koji je nekada vodio od naselja Lastova do Veljeg i Malog laga. Ima sve karakteristike predromaničnih sakralnih objekata koji su se gradili u vremenu od 9. do 12. stoljeća. Smatra se da su ovu najstariju crkvicu na otoku Lastovu sagradili u prvom dijelu  11. stoljeća doseljenici s dalmatinskog kopna ili otoka Južne Dalmacije. Može se predpostaviti da su otočki pastiri –doseljenici  koji su obitavali na visoravni gdje je nekada postojala ilirska naseobina , u nedostatku crkve  „ u gradu pod tvrđavom“ srušenog od Orseeola, izgradili sebi crkvicu Sv. Luke po uzoru na crkvice na dubrovačkim otocima i u Stonu. Crkvica Sv. Luke po obliku pripada bizantski koncipiranoj građevini s velikim lukom na pročelju i jednim malim okruglim prozorom. Prema vanjskim stupićima i prema svojoj unutarnjoj raspodjeli i arhitekturi pripada  južnodalmatinskim crkvicama.

Frano Radić prvi je upozorio na značaj ovog lastovskog spomenika kulturne baštine . Danski arhitekt Einar Dyggve temeljitije ga je obradio te objavio fotografije zapuštene i ruševne crkvice koja je kasnije obnovljena i uređena, 1954. godine.

Uz staru lastovsku poslovicu „ sveti Luka u jarbole puha“, svim slavljenicima na otoku Lastovu i dijaspori čestitamo imendan uz čašu izvrsnih vina Šarić.