Otok Lastovo

Otok nije samo dio kopna okružen sa svih strana morem,otok je najčešće čitav jedan svijet,mali kontinent,krug dovoljan sam sebi sa svojim jezikom i običajima. U promjenama imena ovog drevnog otoka kriju se priče o zamršenim obratima života na njemu.

O nazivu otoka

Prvi poznati naseljenici otoka Iliri dadoše mu ime Ladesta (u grčkom značenju „zec koji leži“) i Ladeston. Potisnuvši Ilire i Grke s otoka, Rimljani latiniziraju ime Ladesta u Ladestris te daju i svečanije ime otoku Augusta Inzula (carski otok). U srednjem se vijeku pisalo Augusta, Lagusta i Lagosta. Slavenskim završetkom –ovo i romanskim oblikom Lasta (što je izgovornim skraćenjem nastalo od prvobitnog Ladesta) nastaje današnj naziv Lastovo.

Novija lastovska povijest počinje se pratiti od 998. godine kada je Mletački dužd Petar II Orseolo napao “drske stanovnike otoka, zbog zbog čijeg su bijesa Mlečani, koji su plovili ovim krajevima, vrlo često utekli goli, bez vlastitog imutka“. Mlečani osvajaju otok, potpuno razaraju mjesto i preživjelim stanovnicima zapovijedaju da mogu sagraditi novo naselje koje ne smije izlaziti na more.

Lastovski statut

Lastovo, naš najudaljeniji pučinski otok, kroz srednjovjekovnu povijest sačuvao je svoju veoma široku autonomiju.Ona mu je omogućila da se teritorijalnom sklopu dubrovačke općine priključi dragovoljno – ne zna se točno kako, kada i zbog kojih razloga – s očuvanim običajnim pravima nakon što je privatni posjed bio već razdjeljen i društveno socijalni odnosi definirani. Stoga prva rečenica lastovskog Statuta koji je donešen na javnom zboru 10.siječnja 1310. godine i jedno poglavlje dubrovačkog Statuta iz 1272. godine izričito kažu da su Lastovci sebe i svoj otok svojom voljom predali općini grada Dubrovnika, koja se zakletvom obvezala da će prihvatiti sve njihove drevne običaje. Lastovskim Statutom nizom odredba regulirano je običajno pravo koje se primjenjivalo na otoku te su jasno određeni radni, društveni, gospodarski, nasljedni i drugi odnosi unutar zajednice čime su otočanima bila zajamčena sva prava.Ovim Statutom koji je donesen 1310. godine među prvima u tom dobu (nakon dubrovačkog, korčulanskog i bračkog), na njegovih prvotnih 30 glava dodavalo se sve do konca 18. stoljeća još niz odredbi koje su regulirale životne odnose na otoku. Lastovski Statut bio je na snazi nekoliko stoljeća, odnosno dok je postojala Dubrovačka Republika.Napoleonove snage ukidaju je 31.siječnja 1808. godine te u pravnom smislu prestaje i pravomoćnost lastovskog statuta.

Lastovski poklad

Lastovski Poklad jedan od najsarijih u Europi u lastovskom Statutu prvi put se spominje 1390. godine.Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada, a narodna predaja kaže da su Mauri za vrijeme opsjedanja grada Korčule poslali svog izaslanika na otok Lastovo da od pučanstva zatraži predaju.Lastovci izaslanika uhvate i zarobe zbog čega se Mauri upute ka Lastovu.Vidjevši što im se sprema najbolje oslikavaju riječi izvidnika “kukuriku Gornje selo kukuriku Donje selo eto idu Kartažani sad ćemo svi ćemo biti poklani“. Muškarci se naoružaju, a žene i djeca krenu prema najvišem brdu Hom gdje u crkvici svetog Jurja izmole pomoć koja dođe u obliku oluje i nevrijemena te potopi neprijateljsku flotu pred samom obalom otoka. Dočekavši spas u zadnj čas nastane neopisivo slavlje, zarobljenog izaslanika za porugu staviše na tovara i provedoše kroz mjesto te ga cujaju (spustiše) tri puta niz uzu (konop) dugu 300 metara od vrha brda do dna sela, te ga živog nabiše na kolac i zapale. U spomen na ovaj stari povijesni događaj svake godine organizira se karneval koji započinje blagdanom svetog Antuna 17. siječnja i završava na Čistu srijedu.

Arhipelag

Lastovski arhipelag sačinjavaju 46 otočića, a otok Lastovo ima 46 polja i dolova, te isto toliko većih uzvišenja i crkvica.Karakteristična i plodna polja, dobri prijelazi preko prijevoja i uzvišenja i mnoštvo plodne zemlje bili su dovoljan razlog da se Lastovci prvenstveno opredjele za polodjelstvo gdje su glavne kulture sačinjavali vinova loza i maslina.

Vina

Na otoku Lastovu uzgajaju se mnoge sorte za proizvodnju vina. Nositelj sorte bijelih vina je kvalitetna i preporučena sorta rukatac. Uz ovu sortu još se mogu naći grk, pošip, zlatarica, bijela bratkovina, malvasija dubrovačka,cetinka i trbljan. Nositelj sorte crnih vina je kvalitetna i preporučena sorta plavac mali, uz kojeg se još mogu naći merlot,cabernet i plavina.